Život često nosi teške trenutke — gubitke, razočaranja, finansijske neizvesnosti, zdravstvene probleme. Normalno je da se tada osećamo tužno, zabrinuto ili i preplavljeno strahom. Ali važno je zapamtiti: iako strah jeste prirodna reakcija, kada postane hroničan ili parališe odluke (npr. lečenje), može nas skupo koštati.
U tekstu koji sledi donosimo priču koju je ispričao dr. Arif Arslanagić — pouku o tome koliko strah može da utiče na naše zdravlje — i praktične korake kako da ga prepoznate i smanjite.
Kada strah postane opasan: priča iz prakse
„Sećam se mladog krojačkog radnika koji je došao na pregled. Bio je slab, bled, brzo se zamarao — posumnjao sam na težu anemiju. Rekao mi je i da mu je stolica crna — znak koji upućuje na krvarenje iz želuca ili creva. Objasnio sam mu da hitno treba hospitalizaciju i verovatno operaciju. Međutim, zbog straha od bolnice i operacije, nije hteo. Otišao je kući. Nažalost, preminuo je nekoliko dana kasnije.“
Ovaj primer pokazuje da nas iracionalni ili prekomerni strah (tzv. „paraliza odlučivanja“) može koštati života — jer dovodi do odlaganja važnih medicinskih postupaka. Zato je važno naučiti kako upravljati strahom umesto da mu dopustimo da upravlja nama.
Šta strah radi telu i psihi? Kratko objašnjenje
-
Aktivira se odgovor „bori se ili bježi“ (adrenalinski šok): ubrzano srce, znojenje, drhtanje, teško disanje.
-
Dugotrajni strah i anksioznost podižu nivo kortizola — to slabi imunološki sistem, remeti san i opterećuje srce.
-
Strah može potkopati odlučnost da potražimo medicinsku pomoć, postepeno pogoršavajući fizičko stanje.
Kako se osloboditi paralizirajućeg straha — praktični, dokazani koraci
-
Priznaj strah i imenuj ga.
Reći sebi: „Plašim se operacije“ ili „Plašim se kako će test pokazati“ — već smanjuje intenzitet emocije jer je čin imenovanja terapeutski. -
Informiši se kod stručnjaka.
Pitaj lekara šta konkretno očekivati, koji su rizici i benefiti tretmana, koliko traje oporavak. Precizne informacije često razbijaju iracionalne slike u glavi. -
Podeli brige — razgovaraj s nekim.
Prijatelj, član porodice ili terapeut može pomoći da objektivizuješ strah. Ponekad i kratka podrška olakša veliki teret. -
Tehnike smirivanja (trenutne):
-
Dijafragmalno disanje: udah nosem 4 sekunde — zadrži 2 sekunde — izdah polako 6 sekundi. Ponoviti 5–10 puta.
-
Grounding (prizemljenje): navedi sebi 5 stvari koje vidiš, 4 koje čuješ, 3 koje osećaš dodirom, 2 koje možeš da opišeš mirisom, 1 stvar koju osećaš u sebi.
-
Mišićna relaksacija: zategni i opusti grupe mišića redom (ruke, ramena, vrat).
-
-
Kognitivne tehnike:
-
Prepoznaj crne misli („Ako me operišu, umreću“) i zameni ih realističnijim („Operacija nosi rizik, ali bez nje postoji veći rizik; lekar će me pripremiti i pratiti“).
-
Vođenje dnevnika straha: zapiši misao, proceni koliko je realna (0–100%), smišljaj alternativu.
-
-
Postepena izloženost (ako se radi o fobiji):
Ako tepla bolnica plaši, kreni postepeno — prvo poseta bolnici bez pregleda, potom razgovor sa osobljem, pa kraći pregledi. Strah se umanjuje kada ga pažljivo izložiš u kontroli. -
Redovan san, pokret i ishrana:
Dobro raspoloženje i otpornost jačaju se kroz san, šetnje, umeren fizički napor i uravnoteženu ishranu. -
Potraži stručnu pomoć:
Ako anksioznost utiče na funkcionisanje (ne možeš spavati, jedeš premalo/preterano, ne ideš na preglede) – javi se lekaru ili psihoterapeutu. Kognitivno-bihejvioralna terapija (CBT) i/ili, po proceni stručnjaka, medikacija, delotvorni su pristupi.
Kada hitno kod lekara ili na hitnu pomoć?
Potraži hitnu medicinsku pomoć ako postoje zabrinjavajući fizički znaci (npr. crna stolica, jaka bol u stomaku, drastičan pad svesti, ubrzano srce, otežano disanje) — ne čekaj zbog straha. Strah ne sme biti razlog da ignorišeš simptome koje mogu ugroziti život.
Poruka za kraj — što doktor želi da znaš
Lekari nisu samo tehničari; većina želi da pacijent razume postupak i oseća se sigurnije. Pitaj, traži objašnjenje, zatraži pratnju. Strah je ljudski — ali odlaganje lečenja iz straha često ima najgore posledice.